Ima mišljenje da bi bilo korisno ako se zajedno sa obradom zemljišta unesu organske materije (lišće, sitne grančice, pleva, kukuruzovina i sl.), ali ne i sveže i nedezinfikovano stajsko đubrivo, jer ono u sebi uvek ima raznih nepoželjnih vrsta gljiva, koje bi mogle naneti znatne štete gajenim tartufima. Ali se zemljište zato može pođubriti dezinfikovanim kompostom (20-30 t/ha) ili koristiti zelenišno đubrivo.
Đubrenje zemljišta za tartufišta
- utorak, 10 januar 2012 20:20
Ima mišljenje da bi bilo korisno ako se zajedno sa obradom zemljišta unesu organske materije (lišće, sitne grančice, pleva, kukuruzovina i sl.), ali ne i sveže i nedezinfikovano stajsko đubrivo, jer ono u sebi uvek ima raznih nepoželjnih vrsta gljiva, koje bi mogle naneti znatne štete gajenim tartufima. Ali se zemljište zato može pođubriti dezinfikovanim kompostom (20-30 t/ha) ili koristiti zelenišno đubrivo.
Izbor zemljišta za tartufište
- utorak, 10 januar 2012 19:02
Plantaže tartufišta treba podizati samo na zemljištu koje je prethodno „privedeno kulturi“, odnosno očišćeno od šiblja, korova i biljnih ostataka. Da bi se olakšala obrada zemljišta, izvršilo ravnanje terena kako bi se sprečilo zadržavanje vode u depresijama.
Početak podizanja tartufišta
- utorak, 10 januar 2012 14:26
Podizanje tartufinih zasada započelo je najpre u Francuskoj još u XIX veku u pokrajini Vaucluse. Prvi je to pokušao seljak Joseph Talon, koji je iskrčio svoj vinograd, obradio zemljište i zasadio hrastov žir na veće rastojanje, očekujući samoinokulisanje korena hrasta tartufima. Taj pokušaj nije uspeo. Ovaj primer danas se smatra početkom plantažnog gajenja tartufa.
Posle tog pokušaja počelo se širiti podizanje tartufinih plantaža na više mesta uz stalna usavršavanja. Danas ima takvih zasada na više stotina, pa i hiljada hektara, manjih i većih poseda, ne samo u Francuskoj već i u Italiji, Španiji, a i na drugim prostorima.
Postupak pri vađenju tartufa
- ponedeljak, 09 januar 2012 11:38
Zbog toga pri vađenju tartufa treba jako voditi računa da se plodonosno telo ne povredi, inače ono neće imati svoju punu težinu i, razume se, prodajnu vrednost.
Alat i pribor za vađenje plodnica tartufa
- ponedeljak, 09 januar 2012 11:29
Najčešće korišćeni alati su:
1.Ašovčić i ašov;
2.Kašikasta lopatica;
3.Mali pijuk;
4.Mali budak;
5.Račvaste vile sa nagazom;
6.Kašikasti nož;
7.Zakrivljeno dleto;
8.Šrafciger, uži i širi noževi.
Obuka pasa tartufara
- ponedeljak, 09 januar 2012 11:21
Prema mišljenju većeg broja stručnjaka tartufara, u obzir dolaze rase pasa: labradori, retriveri, čunjavci i ptičari.
Procena o lokalitetima tartufa
- ponedeljak, 09 januar 2012 11:06
Uvek treba imati u vidu da se glavne vrste tartufa nalaze pod drvenastim biljkama kao što su hrast, bukva, crni grab, topola, vrba, lipa, leska i borovi. Naročito ako se to rastinje nalazi pored rečnih tokova, ali i na zemljištima krečnoilovastim, lako rastresitim aluvijumima, ritskim crnicama, smonicama i sl., čija se pH vrednost kreće od 6,8 do 8.
Klima i zemljište
- ponedeljak, 09 januar 2012 10:55
Podzemnim gljivama, a i njenim simbiontima najviše odgovaraju prostori u umerenoj, srednjoevropskoj i mediteranskoj klimi, naročito između 40 i 50º’severne geografske širine.
U okviru tih granica, svakako, postoje manje ili veće razlike kako u prostornom, tako i u visinskom smislu. Ali ima više vrsta tartufa koji su se s vremenom prilagodili tim različitim ambijentima. Tu oštre granice nema, ali ima razlika u postizanju prinosnih efekata.
Važnije biljke sa kojima tartufi žive u simbiozi
- ponedeljak, 19 decembar 2011 19:50
HRAST – Quercus sp.. Hrast spada u najbolje simbionate sa tartufima. U toj simbiozi dobija se najbolji kvalitet gljiva. Takvi zasadi su dobri , a i zbog dugotrajnosti produktivne sposobnosti.
Uloga drvenastih biljaka u simbiozi sa tartufima
- ponedeljak, 19 decembar 2011 19:24
Ukratko, sve zelene biljne vrste su stvaraoci organskih materija zahvaljujući sposobnosti njihovih zelenih delova da iz vazduha koriste ugljen-dioksid (CO2), preko korena crpu vodu (H2O) i preko sprovodnih sudova dostavljaju je u list, a pomoću sunčanih zraka ceo proces asimilacije se upotpunjuje energijom. Taj proces obično se prikazuje sledećom hemijskom formulom:









