Čudesna Šuma - Čarobni svet gljiva.

Gljive su idealna letnja hrana
29.06.2009.
Na pijacama je sve veća ponuda svežih gljiva. Gljive su idealna letnja hrana jer su niskokalorične, što nam omogućava da ih po vrednosti svrstamo između mesa i povrća. Bolje ih je koristiti češće kao prilog nego kao glavno jelo. Bogate su belančevinama, mineralima, vitaminima i nekim šećerima, a siromašne mastima. Mogu se koristiti sirove, marinirane, pržene, pečene, kuvane, sušene, salamurene, već prema vrsti...
 
Pročitajte ceo članak...
 
Izložba gljiva u Botaničkoj bašti Jevremovac
13.06.2009.

Kralju gljiva u čast

DVODNEVNA IZLOŽBA POSVEĆENA TARTUFIMA PRIVUKLA BEOGRAĐANE U BOTANIČKU BAŠTU „JEVREMOVAC“

Izlozba Tartufa

Dvodnevna izložba posvećena tartufu, nekrunisanom kralju gljiva, privukla je u petak u Botaničku baštu „Jevremovac“ brojne zaljubljenike u pečurke, ali i stručnjake iz oblasti gljivarstva, koji su uživali u razgledanju na desetine vrsta prolećnih gljiva. - Gljive su, posle insekata, najbrojnija grupa živih bića - istakao je na otvaranju Petar Marin, upravnik Botaničke bašte, koja u saradnji sa Mikološkim društvom Srbije, već peti put organizuje ovakvu izložbu.
Bilo je, među izloženim pečurkama, i jestivih i otrovnih vrsta, kao i onih koje služe samo kao lek. Pepeljasta lisičarka, medvedara, blistava gnojištarka, tikvasta puhara, žutonogi vrganj, škripavac, bljuvara, smrdača i judino uvo, samo su neke od pečuraka koje su plenile svojim interesantnim oblicima i bojama, ali i krajnje originalnim nazivima.

Pročitajte ceo članak...
 
Predstavljen časopis o klimatskim promenama
15.05.2009.
Državni sekretar Ministarstva životne sredine i prostornog planiranja Ivica Radović predstavio je danas novi broj časopisa Limes Plus posvećen klimatskim promenama.

On je naveo značaj održanja prirodne energetske ravnoteže, kao uslov održanja prirodno uspostavljenog klimatskog sistema.

Pročitajte ceo članak...
 
Čuvajte šume od požara
01.05.2009.

BEOGRAD "Srbijašume" su uputile apel građanima da tokom prvomajskih praznika čuvaju i zaštite naše prirodno bogatstvo od požara, koji u većini slučaja izbijaju usled nepažnje. U apelu "Zaštitimo naše šume od požara za prvomajske praznike" građani se upozoravaju na to da ne pale korov, biljni i drugi materijal na poljoprivrednim parcelama, voćnjacima i površinama blizu šuma. Od građana se traži da ne lože vatru u šumi, da ne bacaju opuške i lako zapaljive materije na mestima gde može izbiti požar, da ne ostavljaju neugašenu vatru posle piknika... U slučaju izbijanja požara građani se mole da obaveste najbližu šumsku upravu ili direkciju JP "Srbijašume" na broj telefona 011/311-50-27, kao i vatrogasnu službu na broj 93.

Izvor: Građanski list

 
Ispod žutog šešira
21.04.2009.
Lisičarka

Ukusna i hranljiva, lisičarka – uz bukovaču i vrganj – spada u najpoznatije i najomiljenije gljive…

U narodu je još poznata i kao žutica, žujkica, lisičica, lisica i kajsijevača, a njen latinski naziv je Cantharellus cibarius. Prava je divlja gljiva jer raste samo u četinarskim i listopadnim (bukovim) šumama, od kasnog proleća do zime. Ugledate li u šumi jednu, u blizini ćete ih sigurno naći još, jer rastu u grupi, a njihovi klobuci žute se iz trave i opalog lišća. Šešir ili klobuk lisičarke prečnika je 3–12 santimetara, kod zrele gljive je u sredini manje ili više udubljen i nepravilnog, zatalasanog i malo podvrnutog ruba. Prepoznatljiva je po pomalo levkastom obliku, jer se klobuk i drška spajaju u celinu koja se sužava od vrha ka dnu. Dešava se i da iz jedne drške izraste nekoliko šeširića. Listići izgledaju kao tanki nabori koji se ispod klobuka spuštaju duboko niz dršku.

Pročitajte ceo članak...
 
Gljiva umesto hidrogena za plavu kosu
21.04.2009.

Japanski naučnici su uspeli da iz jedne gljive koja napada i uništava drveće izdvoje ferment koji razgrađuje pigment melanin koji kosi daje boju. Žene koje žele da postanu plavuše više neće moraju da koriste vodonik-peroksid.

Žene koje žele da postanu plavuše više neće morati da koriste hidrogen. Naime, japanski naučnici uspeli su da, iz gljive koja napada i uništava drveće, izdvoje ferment koji razgrađuje pigment melanin zadužen za boju kose.

Pročitajte ceo članak...
 
 

Prijavljivanje



Još uvek nemate nalog na ovom sajtu? Registrujte se.

Članstvo

1849 registrovanih
0 danas
0 ove nedelje
95 ovog meseca
Najnoviji: mashic
Na sajtu je 2 gosta/iju online
Advertisement
Navigacija  :Naslovna
Advertisement
Advertisement
Advertisement