Sunday, May 19th

Last update01:18:10 PM GMT

uzgoj-gljiva-ilustracija
argaiv1002
U svetu je zbog sve veće potrošnje početkom 20. veka preduzeta intenzivna proizvodnja tzv. industrijskih gljiva. Njihova namena nije bila da zamene samonikle šumske gljive, već da budu dostupne što većem broju potrošača. I danas u svetu važi isto pravilo, pa su uzgajane gljive po ceni daleko ispod samoniklih. U našoj sredini smo do nedavno imali slučaj da je cena kultivisanih gljiva bila veća ili ista kao cena mesa, a samim tim i veća nego cena gljiva na tržištu Zapadne Evrope. Ovakva situacija je počela da se menja od 2000. godine zahvaljujući zdravoj konkurenciji, odnosno pojavi sve većeg broja proizvođača. Cena kultivisanih gljiva je pala na realni nivo, pa se više ne može porediti sa cenom mesa.

Da bi se udovoljilo sve većoj potrošnji gljiva, danas gotovo svaka zemlja ima sopstvenu proizvodnju gajenih šampinjona (Agaricus bisporus), bukovača (Pleurotus sp.) i nekih drugih vrsta.

Uprkos ovladanoj tehnologiji u proizvodnji određenih gljiva, postoji stalna težnja mikrobiologa da tu paletu prošire i na najskupocenije i najtraženije vrste gljiva, kao što su: tartufi, smrčci i vrganji.

Potrudićemo se da vam na ovom mestu predstavimo što više materijala vezanih za uzgoj gljiva:
  • Uzgoj šampinjona ( 0 Broj članaka )
  • Uzgoj bukovače ( 0 Broj članaka )
  • Uzgoj shiitake ( 0 Broj članaka )
  • Uzgoj tartufa ( 27 Broj članaka )
    Pored prirodnog staništa, tartuf uspeva i na plantažama. Za kontrolisano uzgajanje najbolja podloga je “hibrid” leske i hrasta na čijem korenu se nalaze mikorize tartufa. Na rod se čeka od pet do 15 godina i sa jednog hektara može da se “ubere” i do 100 kilograma.

Kontaktirajte nas

  • Adresa: 22. oktobra 17/2
    11080 Zemun - Srbija
  • Tel/Faks: 011 2197 573