Friday, May 18th

Last update10:18:42 PM GMT

Unosno gajenje bukovača

  • PDF

Porodica Radišić iz Užica za godinu dana uzgoj pečuraka pretvorila u ozbiljan posao. Ne mogu da proizvedu koliko se bukovače traže, pa mnogi kod njih dolaze po savet.

Mladi Užièanin Janko Radišiæ uz pomoæ oca Blagoja i dede Milenka na svom gazdinstvu u zlatiborskom selu Tripkova godinu dana uspešno uzgaja peèurke šumske ostrige, kod nas poznate kao bukovaèe. Ove godine peèurkanu u Tripkovoj posetilo je tridesetak delegacija iz Srbije, Makedonije, Hrvatske i Slovenije, zainteresovanih za proizvodnju ovih peèuraka.

- Uzgoj bukovača nije jednostavan, ali može lepo da se zaradi. Proizvodnja traje od septembra do maja. Otac, deda i ja sve radimo sami, od džakova sa slamom na kome bukovače rastu do plasiranja proizvoda na tržište. Potražnja je velika, tako da naša proizvodnja ne može da podmiri sve zahteve - kaže Janko.

Ideja da se porodica Radišiæ bavi proizvodnjom bukovaèa, koja je retka u užièkom kraju, došla je kada su hteli da probaju ove peèurke. Nisu ih našli nigde u gradu, pa su preko interneta došli do zanimljivih podataka.

- Prvo smo poèeli sa pet džakova i kada smo videli da na tome može da se i zaradi, poèeli smo da širimo proizvodnju - prièa Janko.

Poèetak je bio težak. Ruèno su seckali slamu, pa im je za jednu balu bilo potrebno ceo dan da je iseckaju. Onda su tu slamu ruèno potapali u bazene, pa ruèno punili džakove...

- Otac je napravio mašinu za seckanje slame koja sada za minut isecka celu balu. Sami smo napravili bazen sa dizalicom za kuvanje slame i mašinu za punjenje džakova. Sami pravimo i ramove, gde držimo džakove sa semenom, a sami smo napravili i ventilaciju i regulator temperature. Bukovaèe su jako osetljive, pa propadaju ako im se ne pogodi samo jedan od uslova za razvoj - kaže Janko.

U poèetku su gajili peèurke u garaži u Užicu od 20 kvadrata, da bi potom proizvodnju preselili u staru štalu.
- Da bi peèurke rasle potrebni su odgovarajuæi uslovi. Pre unošenja džakova sa semenom, prostorija mora da se potpuno dezinfikuje. Staru štalu smo obložili stiroporom, igletovali zidove, uveli ventilaciju i uradili sve ostalo što je potrebno. Kada se unesu džakovi sa kompostom (prekuvana slama sa semenom u džakovima), na kome se izbuše rupe, potrebno je da miruju dvadesetak dana u mraku na temperaturi od 25 stepeni. 
Ako je temperatura manja, sporije se razvijaju ili se rastope, a ako je veæa one se suše. Kada proðe to vreme pale se svetla i redovno provetrava. Treba im stvoriti klimu kakva je u proleæe ili u jesen. Brzo rastu, tako da se ubrzo mogu brati, a raðaju u pet do šest kola. Jedan džak komposta od 20 kilograma može dati oko sedam kilograma peèuraka - objašnjava Jankov otac Blagoje.

Posle godinu i po dana porodica Radišiæ može da proizvede 100 džakova komposta za dva dana, za koje je potrebno oko 60 bala slame. Te džakove mnogi kupuju po ceni od 400 dinara.

- Sve što radimo oko uzgoja bukovaèa je prirodno i ne dodajemo nikakva hemijska sredstva, pa su zato bukovaèe zdravije od šampinjona. Slamu nabavljamo uglavnom iz našeg kraja, u kome se pšenica retko prska - dodao je Blagoje.

U pakovanju bukovaèa pomaže Jankova majka Svetlana. Pakovanja su od po 400 grama i svojim kupcima ih prodaju za 100 dinara. U prodavnicama i na pijaci ova pakovanja je i do 50 odsto skuplje.

Porodica Radišiæ je na putu da dobije sertifikate za proizvodnju mariniranih peèuraka i praha od peèuraka. U tome im pomaže opština Èajetina, jer to znaèi proširenje proizvodnje i zapošljavanje nove radne snage. 
 
Autor: Z. Gligorijeviæ

Kontaktirajte nas

  • Adresa: 22. oktobra 17/2
    11080 Zemun - Srbija
  • Tel/Faks: 011 197 573